O kolegiju

Pretpostavimo da netko od Vaših bližnjih uskoro navršava pedeset godina. Osjeća iste simptome na temelju kojih je njegovim roditeljima dijagnosticiran zloćudni tumor. Ustanovi li se da je i u njegovu slučaju riječ o zloćudnom tumoru, nadamo se da će liječnici pronaći odgovarajuću terapiju i da će on biti u financijskoj mogućnosti nabaviti propisane lijekove.

Iako posebno osjetljiva i nerijetko bolna, ovo je samo jedna od nebrojenih situacija koja konkretno prikazuje način na koji suvremena znanost utječe na individualne odluke osobe, ali i funkcioniranje društvene zajednice u cjelini. Kako objasniti što se točno događa na svim razinama u gornjoj i sličnim situacijama? Gdje potražiti odgovore o povezanosti suvremenog društva i znanosti? Na ova i srodna pitanja odgovor bi trebala dati filozofija znanosti. U današnjoj klasifikaciji znanstvenih istraživanja, upravo je filozofija znanosti u najvećoj mjeri, u odnosu na ostale meta-znanosti (primjerice, povijest i sociologija znanosti), zadužena za otkrivanje zakonitosti koja vrijede za samu znanstvenu praksu.

Teme kolegija

Kolegij Filozofije znanosti pozabavit će se sljedećim pitanjima:

  • Koje karakteristike razlikuju znanost od pseudoznanosti (primjerice, evolucijsku biologiju od kreacionizma)?
  • Ima li sličnosti u ponašanju znanstvenika i kockara?
  • Koliko je znanost pod utjecajem politike?
  • Koje vrline odlikuju uspješnu znanstvenu teoriju?
  • Na koji način zaključujemo u znanstvenoj praksi?
  • Na koji način funkcionira provjera znanstvenih hipoteza i teorija?
  • Može li se u znanstvenoj praksi potkrasti poneki paradoks?
  • Može li znanost objasniti baš sve?
  • Zašto je dobro vjerovati da postoje kvarkovi?

Osim ovih ključnih pitanja koja se odnose na znanost općenito te su zanimljiva studentima najrazličitijih znanstvenih usmjerenja, posebna će se pažnja posvetiti i nekim pitanjima koja se odnose na novija istraživanja na području molekularne biologije i biomedicinskih znanosti, ali i pitanjima koja mogu biti korisna za donošenje odluka u medicinskoj praksi.

Omogućili

Nositelji kolegija

Iako je tijekom većeg dijela prethodnoga školovanja imao jak interes prema prirodnim znanostima i matematici te, s druge strane, humanističkim znanostima, prije svega prema komparativnoj književnosti i filozofiji, najprije upisuje i završava studij Molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon prve godine studija filozofije na Sveučilištu u Pisi, prebacuje se na studij filozofije Sveučilišta u Padovi gdje je diplomirao. Ovdje također upisuje i završava doktorski studij filozofije, s posebnim naglaskom na povijesti i filozofiji znanosti, biologije i medicine. Iz ovoga razdoblja posebno ističe razdoblje od jednog semestra koje je proveo na usavršavanju na Odsjeku za filozofiju Sveučilišta Columbia u New Yorku.

Od prosinca 2003. godine, stalno je zaposlen na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci na znanstveno-nastavnim područjima koja se odnose na filozofiju znanosti i povijest filozofije. Također, održava gostujuća predavanja na Sveučilištu u Padovi.

Dobitnik je Fulbright Post-Doctoral Visiting stipendije za akademsku godinu 2006. - 2007. koju je također proveo na Odsjeku za filozofiju Sveučilišta Columbia u New Yorku.

Specijalizirao se za područje filozofije biologijskih i biomedicinskih znanosti unutar kojeg u najvećoj mjeri objavljuje znanstvene radove i drži glavninu nastave.

prof. dr. sc. Predrag Šustar