O kolegiju

Hipokrat je još u 4. stoljeću prije Krista smatrao da mozak ima najjaču snagu u čovjeka i bio je u pravu jer je upravo živčani sustav odgovoran za skladno funkcioniranje cijelog ljudskog organizma, u fizičkom i mentalnom smislu.  
Na kolegiju Neurofiziologija proučavaju se osnove funkcioniranja živčanog sustava, počevši od staničnih i molekularnih mehanizama, preko organizacije i funkcioniranja senzornog i motornog sustav, pa do neurobioloških mehanizama kojima se objašnjavaju emocionalna stanja (strah, patnja, mržnja, ljubav) u čovjeka, ali s tim u vezi i stanja koja dovode do mentalnih bolesti. Proučavaju se mehanizmi učenja, pamćenja, formiranja misli kao i mehanizmi spavanja i snova.

To je gradivo koje se nadovezuje na znanja usvojena iz prethodnih kolegija molekularne biologije, humane anatomije i fiziologije.
Gradivom ovog kolegija stvaraju se temelji za razumijevanje kliničkih kolegija neurologije i psihijatrije.

Teme kolegija

U kolegiju će se obraditi slijedeće tematske cjeline:

  1. Prijenos signala u živčanom sustavu
  2. Građa i funkcija osjetnog i motornog sustava
  3. Građa i funkcija specijalnih osjetila
  4. Intelektualne funkcije mozga
  5. Krvno-moždana barijera i protok krvi u mozgu
  6. Stanja moždane aktivnosti - spavanje
  7. Poremećaji rada živčanog sustava

Omogućili

Nositelji kolegija

Prof. dr. sc. Vesna Barac-Latas, dr.med. završila je studij medicine kao i poslijediplomski studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Magistrirala je i doktoriralana istom fakultetu u Rijeci.

Rezultate je doktorata izradila u Beču na projektu prof. dr. sc. Lassmanna. U laboratoriju profesora Lassmanna provela je pune dvije godine, od 1992. do 1994. Znanstveni interes usmjeren je u istraživanje eksperimentalnog autoimunog encefalomijelitisa u laboratorijskih životinja, a koji predstavlja eksperimentalni model za humanu bolest multiplu sklerozu.

prof. dr. sc. Vesna Barac Latas